Пређи на главни садржај

Filmski festival Slobodna zona u Inđiji

Filmski festival Slobodna Zona narednih dana kreće na svoju 12. Turneju po gradovima u Srbiji. Udruženje "Kulturi s ljubavlju" drugu godinu zaredom priključiće se Kulturnom centru Rex iz Beograda u realizaciji ovog programa u Inđiji, gde će publika od 27. do 29. aprila moći da pogleda tri (od pet) najboljih filmova sa 13. festivalskog programa, koji je održan od 1. do 6. novembra 2017. godine u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Ove godine nesebičnu i veliku pomoć i podršku u organizaciji filmskih projekcija pružio je Startit Centar Inđija, u čijim prostorijama će filmovi biti prikazani.

Sve projekcije počinju u 20 časova i ulaz na njih je slobodan.

Raspored filmova
- 27. april (petak), 20h: Predvodnik ovogodišnjeg izbora je film koji je otvorio novembarski festival u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. U pitanju je dokumentarni film "Dan oslobođenja", koji prikazuje čuveni kontroverzni nastup rok grupe Laibach u Severnoj Koreji, poslednjoj komunističkoj “diktaturi” sveta.

- 28. april (subota), 20h: Druge večeri biće prikazan dokumentarac "500 godina". U pitanju je epska priča koja je dovela Gvatemalu do odlučujuće tačke u njenoj istoriji. Film je rađen iz perspektive većinske starosedelačke populacije Maja prikazujući teškoće s kojima se borba za pravdu suočava.

- 29. april (nedelja), 20h: Na zatvaranju ovogodišnje Turneje biće prikazan film koji je postao hit evropskih festivala 2017. i koji je na Slobodnoj Zoni osvojio Nagradu publike, dokumentarac "Čavela", o ljubavnici Fride Kalo i večitoj inspiraciji Pedra Almodovara, koji je na Berlinalu zapamćen po višeminutnim ovacijama posle filma.

Filmski festival SLOBODNA ZONA osnovan je 2005. godine sa idejom da se kroz popularizaciju angažovane kinematografije, koja nije deo uobičajenog bioskopskog repertoara, otvori prostor za promociju, promišljanje i razumevanje aktuelnih društvenih pojava i problema u svetu, zemlji i regionu.





Коментари

Популарни постови са овог блога

Putevi rimskih imperatora: Dunavski limes

                                           Slika: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Kao nezaobilazan deo antičkog nasleđa na ovim prostorima, i tzv. Dunavski limes zaslužio je da nađe svoje mesto u okviru teme koja se tiče rimskih imperatora, njihovog života i dela Carstva koje se nalazilo na teritoriji današnje Srbije. Limes je predstavljao granicu i utvrđeni odbrambeni sistem koji se prostirao na graničnim područjima radi odbrane Rimskog Carstva. Da bi obranio Carstvo i njegove stanovnike, car Oktavijan Avgust nadstojao je da pomeri granice na pogodnije crte, prvenstveno vodene prepreke. Zbog toga je zauzeo sve zemlje na desnoj obali Dunava, a granicu u Germaniji pomerio je sa Rajne na Labu. Rimljani su se početkom nove ere trajno povukli na granice i stvorili su sastav stalnih logora, iz kog se vremenom i razvio limes. Limesi su nastali u mnogim d...

Putevi rimskih imperatora: Sirmium

Budući da je jedan od ciljeva našeg Udruženja negovanje kulturne baštine, kao i promocija kulturnog turizma, u nekoliko narednih postova potrudićemo se da vam približimo kulturnu rutu koja je popularno nazvana "Putevi Rimskih imperatora" , a posvećena je antičkom nasleđu na tlu Srbije koje čini veoma važan i nezaobilazan segment domaće kulturne baštine.                                                           Izvor: TO Sremske Mitrovice O tačnom broju rimskih imperatora koji su rođeni na teritoriji današnje Srbije u 3. i 4. veku stručna javnost još uvek vodi polemike, ali je on svakako impozantan (od 16 do 18), te stoga i ne čudi veliki broj (očuvanih) carskih gradova i palata u našem okruženju. U najbližem "komšiluku" ...

Evropska godina kulturnog nasleđa

U Evropi je čitava 2018. godina u znaku kulture i kulturnog nasleđa. Naime, Evropska komisija proglasila je tekuću godinu Evropskom godinom kulturnog nasleđa pod sloganom „Naše nasleđe: tamo gde se prošlost susreće sa budućnošću”. Ovo je pokrenulo niz manifestacija, inicijativa i aktivnosti širom starog kontinenta koje imaju za cilj približavanje kulturnog nasleđa građanima, podizanje svesti o značaju kulturnog nasleđa za društvo, podsticanje razmene i unapređivanje znanja o bogatoj evropskoj baštini, kao i jačanje osećaja pripadnosti zajedničkom evropskom kulturnom prostoru. Čak je i zajednička tema manifestacije „Dani evropske baštine 2018” na nivou cele Evrope „Evropska godina kulturnog nasleđa – Umetnost deljenja”.                                            ...