Пређи на главни садржај

Film "500 godina" / Slobodna zona u Inđiji



Druge večeri ovogodišnje Turneje Slobodne zone u subotu, 28. aprila od 20 časova  u prostorijama Startit centra Inđija biće prikazan dokumentarni film "500 godina". 

Reditelj: Pamela YatesMontažer: Peter Kinoy
Zemlja: Guatemala
Godina: 2017
Trajanje: 108’
Jezik: španski
Uloge: Irma Alicia Velásquez Nimatuj, Matilde Terraza Gallego, Daniel Pascual Hernández
Produkcija: Skylight ProductionDistribucija:  Skylight Production
Website: 500years.skylight.is
_____________________________
Međunarodna selekcija
Ženska linija
Master Class: Peter Kinoy



Granito: Kako srediti diktatora deo je Guatemalske Triologije, rediteljke Pamele Yates. Bavi se pričom guatemalskog otpora iz majanske perspektive. Autohtoni narodi širom Amerike godinama su bili primer dugoročnog hrabrog i strateškog otpora. Ove godine, publika Slobodne zone imaće priliku da u celini odgleda čitavu sagu o njihovoj borbi, sastavljenu od 3 filma: Kad planine zadrhte, Granito: Kako srediti diktatora, 500 godina.
Sinopsis
500 godina prikazuje epsku priču koja je dovela Gvatemalu do odlučujuće tačke u njenoj istoriji od suđenja bivšem diktatoru generalu Riosu Montu za genocid do narodnog pokreta koji je svrgao s vlasti tadašnjeg predsednika Ota Pereza Moline. Film 500 godina rađen je iz perspektive većinske starosedelačke populacije Maja i bavi se univerzalnim temama pravde, rasizma, moći i korupcije i teškoćama s kojima se borba za pravdu u njihovoj zemlji suočava.

O rediteljkiRediteljka Pamela Jejts dugo je sarađivala sa Majama kako bi pomogla da njihova priča o otporu bude izneta u javnost i kako bi iz nje mogle da se izvuku univerzalne poruke. Otpor se i dalje intenzivira. Od njenog klasičnog političkog dokumentarca iz 1983, Kad planine zadrhte, preko filma Granito: kako srediti diktatora o pokretanju tužbe za genocid protiv predsednika Riosa Monta sve do aktuelne velike pobune indogenog stanovništva koje traži promene u filmu 500 godina, rediteljka nikada nije doživela proteste u  razmeri sličnoj ovih poslednjih.
Festivali i nagradeTraverse City Film Festival, 2017Human Rights Watch Film Festival, London, 2017Seattle International Film Festival, 2017Sundance Film Festival, 2017International Film Festival and Forum on Human Rights, Geneva, 2018

Коментари

Популарни постови са овог блога

Akcija oslikavanja murala u Inđiji

Foto: Portal "Ritam Inđije" Nekoliko udruženja u saradnji sa Opštinom realizuje projekat slikanja murala. Ukoliko ste spremni možete donirati i jedan dinar, kao i pomoć u vidu materijala (četke, farba, sprej, itd). Svaka donacija i njeno trošenje biće javni, a donatoru sledi zahvalnica. (Izvor vesti: Portal "Ritam Inđije") Da nam fasade budu lepše i uređenije, da nam svima bude prijatnije i da neki mladi ljudi dobiju priliku da se kreativno izraze na korist čitave zajednice. Udruženje "Kulturi s ljubavlju" svim srcem podržava akciju, rado se na nju odaziva i poziva i sve druge građanke i građane da se uključe i daju doprinos koji je u skladu sa njihovim mogućnostima i afinitetima (predlozi, ideje, saveti, donacije u vidu novca ili materijala, volonterski rad...). :- Učinimo svi zajedno nešto lepo i korisno za sebe, za naše okruženje, za mesto u kome živimo! Za više informacija možete se obratiti putem telefona 0642818792, na Fb nal

Putevi rimskih imperatora: Dunavski limes

                                           Slika: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Kao nezaobilazan deo antičkog nasleđa na ovim prostorima, i tzv. Dunavski limes zaslužio je da nađe svoje mesto u okviru teme koja se tiče rimskih imperatora, njihovog života i dela Carstva koje se nalazilo na teritoriji današnje Srbije. Limes je predstavljao granicu i utvrđeni odbrambeni sistem koji se prostirao na graničnim područjima radi odbrane Rimskog Carstva. Da bi obranio Carstvo i njegove stanovnike, car Oktavijan Avgust nadstojao je da pomeri granice na pogodnije crte, prvenstveno vodene prepreke. Zbog toga je zauzeo sve zemlje na desnoj obali Dunava, a granicu u Germaniji pomerio je sa Rajne na Labu. Rimljani su se početkom nove ere trajno povukli na granice i stvorili su sastav stalnih logora, iz kog se vremenom i razvio limes. Limesi su nastali u mnogim delovima Rimskog Carstva a sastojali su se od sistema pograničnih puteva, kula za osmatranje i utvrđenja. Pon

Цртежи Надежда Нада Виторовић (1953-1965)

Извор: Сања Сајферт Галерија Куће Војновића, 15-27. јун 2018. године Изложба која је била приказана инђијској публици у јуну месецу 2018. године под називом „ Цртежи Надежда Нада Виторовић (1953-1965)“ долази нам из Завичајног музеја у Прибоју и то је само један део Надеждиног богатог уметничког и личног опуса. Изложбa је, поред седамнаест цртежа и једне темпере на лесониту, обухватала и документарни сегмент у виду личне преписке између ње и њене рођене сестре Невене, штафелај, фотографије, ликовне каталоге, индекс, потврду чланства у УЛУС-е, личне предмете које додатно илуструју њен живот, као и црни плишани костим француског модног креатора Ив Сен Лорана (Yves Saint Laurent), који је од моде направио уметност а од Париза начинио светску модну престоницу (Надежда је тај комплет носила на концерту филхармоније у Карнеги холу у Њујорку). Публика у Инђији је имала прилику да се кроз ову поставку упозна са једном од најзанимљивијих југословенских (српских) уметница друге п