Пређи на главни садржај

O rodnoj kući Dr Đorđa Natoševića

Ponovo o rodnoj kući Dr Đorđa Natoševića u godini koja je “obeležila” 195. godinu njegovog rođenja


O rodnoj kući dr Đorđa Natoševića pisalo se vazda i po brojnim časopisima i dnevnim novinama, jer se radi o znamenitoj ličnosti ne samo Inđije i Srema, već čitave prosvete u Srbiji. A naročito zato štoje u pitanju / sadašnje - koje traje više decenija / stanje kuće koja je postala prava ruina.
Ni Đorđe Natošević niti njegova rodna kuća to ne zaslužuju. Ali, avaj, nemar je učinio svoje. 
Kuća je u izuzetno teškom stanju, zapravo možemo reći da se polako urušava. zato nećemo odustati da podsećamo nadležne da bi trebalo nešto konkretno učiniti, to bi trebalo da znači: konkretno je, lepo, civilizovano i hitno obnoviti.
Da se ne brukamo, ako već nismo.
Evo nekoliko opštepoznatih činjenica o ovoj važnoj kući.
Rodna kuća Đorđa Natoševića se nalazi u Starom Slankamenu, u opštini Inđija. Podignuta je početkom 19. veka i predstavlja spomenik kulture od velikog značaja.
Locirana je na samoj obali Dunava, sa pogledom na reku. Predpostavlja se da je sagrađena početkom 19. veka, kao prizemni objekat, skoro kvadratne osnove, jednostavnih fasada bez ukrasa.
Uličnom fasadom dominira ogromni zabat, uokviren profilisanim malterskim ramom, razdeljen profilisanim vencem po polovini.
O samom Đorđu Natoševiću znamo mnogo i takođe mnogo puta je pisamo o njemu. Inđija se odužila ovoj znamenitoj ličnosti nazvavši gradsku biblioteku njegovim imenom.
Inače, dr Đorđe Natošević (1821 - 1887), bio je lekar i prosvetitelj, koji je svega tri godine proveo u lekarskoj praksi i, sasvim neuobičajeno, posvetio se pedagoškoj struci. Još na školovanju u Beču, revolucionarne 1848. godine, postavio je program “reforme celokupnog narodnog života”. Prvo, kao profesor 1853. godine, a zatim direktor Srpske gimnazije u Novom Sadu, započeo je sa reformom svoje gimnazije.
Njegovim zalaganjem i radom osnovano je više srpskih narodnih škola u Sremu, učiteljske škole u Pakracu i Karlovcu, devojačke škole u Novom sadu, Pančevu i Somboru. Pored raznovrsnih aktivnosti na reformi školstva, širenju naprednih ideja i buđenju nacionalne svesti, angažovao se i u širem prosvetiteljskom radu.
Podsetimo se da je ove godine 195. godina od rođenja dr Đorđa Natoševića.
Autor je “Školske uredbe”.
Napisao je i raspravu “Zašto narod u Austriji propada?”.
Sahranjen je na Uspenskom groblju u Novom Sadu. Bio je oženjen Dafinom, ćerkom Grigorija Jovšića (1806 - 1862), gradonačelnikom Novog Sada.
Autor: Vesna Čortan
Inđijski kulturni kandelabar / Deveti broj / 2016
Izdavač: Zavičajno društvo Đorđe Vojnović Inđija

Коментари

Популарни постови са овог блога

Putevi rimskih imperatora: Dunavski limes

                                           Slika: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Kao nezaobilazan deo antičkog nasleđa na ovim prostorima, i tzv. Dunavski limes zaslužio je da nađe svoje mesto u okviru teme koja se tiče rimskih imperatora, njihovog života i dela Carstva koje se nalazilo na teritoriji današnje Srbije. Limes je predstavljao granicu i utvrđeni odbrambeni sistem koji se prostirao na graničnim područjima radi odbrane Rimskog Carstva. Da bi obranio Carstvo i njegove stanovnike, car Oktavijan Avgust nadstojao je da pomeri granice na pogodnije crte, prvenstveno vodene prepreke. Zbog toga je zauzeo sve zemlje na desnoj obali Dunava, a granicu u Germaniji pomerio je sa Rajne na Labu. Rimljani su se početkom nove ere trajno povukli na granice i stvorili su sastav stalnih logora, iz kog se vremenom i razvio limes. Limesi su nastali u mnogim d...

Putevi rimskih imperatora: Sirmium

Budući da je jedan od ciljeva našeg Udruženja negovanje kulturne baštine, kao i promocija kulturnog turizma, u nekoliko narednih postova potrudićemo se da vam približimo kulturnu rutu koja je popularno nazvana "Putevi Rimskih imperatora" , a posvećena je antičkom nasleđu na tlu Srbije koje čini veoma važan i nezaobilazan segment domaće kulturne baštine.                                                           Izvor: TO Sremske Mitrovice O tačnom broju rimskih imperatora koji su rođeni na teritoriji današnje Srbije u 3. i 4. veku stručna javnost još uvek vodi polemike, ali je on svakako impozantan (od 16 do 18), te stoga i ne čudi veliki broj (očuvanih) carskih gradova i palata u našem okruženju. U najbližem "komšiluku" ...

Evropska godina kulturnog nasleđa

U Evropi je čitava 2018. godina u znaku kulture i kulturnog nasleđa. Naime, Evropska komisija proglasila je tekuću godinu Evropskom godinom kulturnog nasleđa pod sloganom „Naše nasleđe: tamo gde se prošlost susreće sa budućnošću”. Ovo je pokrenulo niz manifestacija, inicijativa i aktivnosti širom starog kontinenta koje imaju za cilj približavanje kulturnog nasleđa građanima, podizanje svesti o značaju kulturnog nasleđa za društvo, podsticanje razmene i unapređivanje znanja o bogatoj evropskoj baštini, kao i jačanje osećaja pripadnosti zajedničkom evropskom kulturnom prostoru. Čak je i zajednička tema manifestacije „Dani evropske baštine 2018” na nivou cele Evrope „Evropska godina kulturnog nasleđa – Umetnost deljenja”.                                            ...