Пређи на главни садржај

Izložba crteža: Nadežda Nada Vitorović (1953-1965)


Izvor: Fb stranica Kulturnog centra Inđija

Sa velikim zadovoljstvom želimo da najavimo izložbu crteža Nadežde Nade Vitorović, autorke Sanje Sajfert, kustosa Galerije Kuće Vojnovića u Inđiji.

Izložba „Crteži-Nadežda Nada Vitorović (1953-1965)“, autorke Sanje Sajfert, kustosa Galerije Kuće Vojnovića Kulturnog centra Inđija, biće otvorena u petak, 15. juna 2018. godine u izložbenom prostoru Galerije Kuće Vojnovića sa početkom u 19.00 časova.

Ova izložba iz legata Nadežde Nade Vitorović nastala je u saradnji sa Zavičajnim muzejom Priboj.

Ambijentalna postavka u Inđiji prikazaće jedan deo njenog bogatog umetničkog i ličnog opusa. Izložba, pored sedamnaest crteža i jedne tempere na lesonitu, obuhvata i dokumentarni segment u vidu lične prepiske između nje i njene rođene sestre Nevene, štafelaj, fotografije, dva kataloga, indeks, potvrdu člana ULUS-a, crni plišani kostim od Iv Sen Lorana koji je nosila na koncertu u Karnegi holu u Njujorku i lične predmete koji dodatno ilustruju njen život. 

Publika će kroz ovu postavku imati priliku da se upozna sa jednom od najzanimljivijih jugoslovenskih (srpskih) umetnica druge polovine 20. veka, čije je likovno stvaralaštvo nedovoljno poznato.

Izložba će za posetioce biti otvorena do 29. juna 2018. godine.

Ulaz na izložbu je slobodan.
S


Коментари

Популарни постови са овог блога

Цртежи Надежда Нада Виторовић (1953-1965)

Извор: Сања Сајферт Галерија Куће Војновића, 15-27. јун 2018. године Изложба која је била приказана инђијској публици у јуну месецу 2018. године под називом „ Цртежи Надежда Нада Виторовић (1953-1965)“ долази нам из Завичајног музеја у Прибоју и то је само један део Надеждиног богатог уметничког и личног опуса. Изложбa је, поред седамнаест цртежа и једне темпере на лесониту, обухватала и документарни сегмент у виду личне преписке између ње и њене рођене сестре Невене, штафелај, фотографије, ликовне каталоге, индекс, потврду чланства у УЛУС-е, личне предмете које додатно илуструју њен живот, као и црни плишани костим француског модног креатора Ив Сен Лорана (Yves Saint Laurent), који је од моде направио уметност а од Париза начинио светску модну престоницу (Надежда је тај комплет носила на концерту филхармоније у Карнеги холу у Њујорку). Публика у Инђији је имала прилику да се кроз ову поставку упозна са једном од најзанимљивијих југословенских (српских) уметница друге п

Akcija oslikavanja murala u Inđiji

Foto: Portal "Ritam Inđije" Nekoliko udruženja u saradnji sa Opštinom realizuje projekat slikanja murala. Ukoliko ste spremni možete donirati i jedan dinar, kao i pomoć u vidu materijala (četke, farba, sprej, itd). Svaka donacija i njeno trošenje biće javni, a donatoru sledi zahvalnica. (Izvor vesti: Portal "Ritam Inđije") Da nam fasade budu lepše i uređenije, da nam svima bude prijatnije i da neki mladi ljudi dobiju priliku da se kreativno izraze na korist čitave zajednice. Udruženje "Kulturi s ljubavlju" svim srcem podržava akciju, rado se na nju odaziva i poziva i sve druge građanke i građane da se uključe i daju doprinos koji je u skladu sa njihovim mogućnostima i afinitetima (predlozi, ideje, saveti, donacije u vidu novca ili materijala, volonterski rad...). :- Učinimo svi zajedno nešto lepo i korisno za sebe, za naše okruženje, za mesto u kome živimo! Za više informacija možete se obratiti putem telefona 0642818792, na Fb nal

Putevi rimskih imperatora: Dunavski limes

                                           Slika: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Kao nezaobilazan deo antičkog nasleđa na ovim prostorima, i tzv. Dunavski limes zaslužio je da nađe svoje mesto u okviru teme koja se tiče rimskih imperatora, njihovog života i dela Carstva koje se nalazilo na teritoriji današnje Srbije. Limes je predstavljao granicu i utvrđeni odbrambeni sistem koji se prostirao na graničnim područjima radi odbrane Rimskog Carstva. Da bi obranio Carstvo i njegove stanovnike, car Oktavijan Avgust nadstojao je da pomeri granice na pogodnije crte, prvenstveno vodene prepreke. Zbog toga je zauzeo sve zemlje na desnoj obali Dunava, a granicu u Germaniji pomerio je sa Rajne na Labu. Rimljani su se početkom nove ere trajno povukli na granice i stvorili su sastav stalnih logora, iz kog se vremenom i razvio limes. Limesi su nastali u mnogim delovima Rimskog Carstva a sastojali su se od sistema pograničnih puteva, kula za osmatranje i utvrđenja. Pon