Пређи на главни садржај

O rodnoj kući Dr Đorđa Natoševića

Ponovo o rodnoj kući Dr Đorđa Natoševića u godini koja je “obeležila” 195. godinu njegovog rođenja


O rodnoj kući dr Đorđa Natoševića pisalo se vazda i po brojnim časopisima i dnevnim novinama, jer se radi o znamenitoj ličnosti ne samo Inđije i Srema, već čitave prosvete u Srbiji. A naročito zato štoje u pitanju / sadašnje - koje traje više decenija / stanje kuće koja je postala prava ruina.
Ni Đorđe Natošević niti njegova rodna kuća to ne zaslužuju. Ali, avaj, nemar je učinio svoje. 
Kuća je u izuzetno teškom stanju, zapravo možemo reći da se polako urušava. zato nećemo odustati da podsećamo nadležne da bi trebalo nešto konkretno učiniti, to bi trebalo da znači: konkretno je, lepo, civilizovano i hitno obnoviti.
Da se ne brukamo, ako već nismo.
Evo nekoliko opštepoznatih činjenica o ovoj važnoj kući.
Rodna kuća Đorđa Natoševića se nalazi u Starom Slankamenu, u opštini Inđija. Podignuta je početkom 19. veka i predstavlja spomenik kulture od velikog značaja.
Locirana je na samoj obali Dunava, sa pogledom na reku. Predpostavlja se da je sagrađena početkom 19. veka, kao prizemni objekat, skoro kvadratne osnove, jednostavnih fasada bez ukrasa.
Uličnom fasadom dominira ogromni zabat, uokviren profilisanim malterskim ramom, razdeljen profilisanim vencem po polovini.
O samom Đorđu Natoševiću znamo mnogo i takođe mnogo puta je pisamo o njemu. Inđija se odužila ovoj znamenitoj ličnosti nazvavši gradsku biblioteku njegovim imenom.
Inače, dr Đorđe Natošević (1821 - 1887), bio je lekar i prosvetitelj, koji je svega tri godine proveo u lekarskoj praksi i, sasvim neuobičajeno, posvetio se pedagoškoj struci. Još na školovanju u Beču, revolucionarne 1848. godine, postavio je program “reforme celokupnog narodnog života”. Prvo, kao profesor 1853. godine, a zatim direktor Srpske gimnazije u Novom Sadu, započeo je sa reformom svoje gimnazije.
Njegovim zalaganjem i radom osnovano je više srpskih narodnih škola u Sremu, učiteljske škole u Pakracu i Karlovcu, devojačke škole u Novom sadu, Pančevu i Somboru. Pored raznovrsnih aktivnosti na reformi školstva, širenju naprednih ideja i buđenju nacionalne svesti, angažovao se i u širem prosvetiteljskom radu.
Podsetimo se da je ove godine 195. godina od rođenja dr Đorđa Natoševića.
Autor je “Školske uredbe”.
Napisao je i raspravu “Zašto narod u Austriji propada?”.
Sahranjen je na Uspenskom groblju u Novom Sadu. Bio je oženjen Dafinom, ćerkom Grigorija Jovšića (1806 - 1862), gradonačelnikom Novog Sada.
Autor: Vesna Čortan
Inđijski kulturni kandelabar / Deveti broj / 2016
Izdavač: Zavičajno društvo Đorđe Vojnović Inđija

Коментари

Популарни постови са овог блога

Akcija oslikavanja murala u Inđiji

Foto: Portal "Ritam Inđije" Nekoliko udruženja u saradnji sa Opštinom realizuje projekat slikanja murala. Ukoliko ste spremni možete donirati i jedan dinar, kao i pomoć u vidu materijala (četke, farba, sprej, itd). Svaka donacija i njeno trošenje biće javni, a donatoru sledi zahvalnica. (Izvor vesti: Portal "Ritam Inđije") Da nam fasade budu lepše i uređenije, da nam svima bude prijatnije i da neki mladi ljudi dobiju priliku da se kreativno izraze na korist čitave zajednice. Udruženje "Kulturi s ljubavlju" svim srcem podržava akciju, rado se na nju odaziva i poziva i sve druge građanke i građane da se uključe i daju doprinos koji je u skladu sa njihovim mogućnostima i afinitetima (predlozi, ideje, saveti, donacije u vidu novca ili materijala, volonterski rad...). :- Učinimo svi zajedno nešto lepo i korisno za sebe, za naše okruženje, za mesto u kome živimo! Za više informacija možete se obratiti putem telefona 0642818792, na Fb nal

Putevi rimskih imperatora: Dunavski limes

                                           Slika: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Kao nezaobilazan deo antičkog nasleđa na ovim prostorima, i tzv. Dunavski limes zaslužio je da nađe svoje mesto u okviru teme koja se tiče rimskih imperatora, njihovog života i dela Carstva koje se nalazilo na teritoriji današnje Srbije. Limes je predstavljao granicu i utvrđeni odbrambeni sistem koji se prostirao na graničnim područjima radi odbrane Rimskog Carstva. Da bi obranio Carstvo i njegove stanovnike, car Oktavijan Avgust nadstojao je da pomeri granice na pogodnije crte, prvenstveno vodene prepreke. Zbog toga je zauzeo sve zemlje na desnoj obali Dunava, a granicu u Germaniji pomerio je sa Rajne na Labu. Rimljani su se početkom nove ere trajno povukli na granice i stvorili su sastav stalnih logora, iz kog se vremenom i razvio limes. Limesi su nastali u mnogim delovima Rimskog Carstva a sastojali su se od sistema pograničnih puteva, kula za osmatranje i utvrđenja. Pon

Цртежи Надежда Нада Виторовић (1953-1965)

Извор: Сања Сајферт Галерија Куће Војновића, 15-27. јун 2018. године Изложба која је била приказана инђијској публици у јуну месецу 2018. године под називом „ Цртежи Надежда Нада Виторовић (1953-1965)“ долази нам из Завичајног музеја у Прибоју и то је само један део Надеждиног богатог уметничког и личног опуса. Изложбa је, поред седамнаест цртежа и једне темпере на лесониту, обухватала и документарни сегмент у виду личне преписке између ње и њене рођене сестре Невене, штафелај, фотографије, ликовне каталоге, индекс, потврду чланства у УЛУС-е, личне предмете које додатно илуструју њен живот, као и црни плишани костим француског модног креатора Ив Сен Лорана (Yves Saint Laurent), који је од моде направио уметност а од Париза начинио светску модну престоницу (Надежда је тај комплет носила на концерту филхармоније у Карнеги холу у Њујорку). Публика у Инђији је имала прилику да се кроз ову поставку упозна са једном од најзанимљивијих југословенских (српских) уметница друге п